Žensko tijelo

Tijelo žene se razlikuje od tijela muškarca po svom izgledu i obliku, prosječnoj visini i polnim organima. Žensko tijelo, kao i muško, prirodno dobiva svoj definitivan izgled krajem puberteta.

• Drugačiji raspored masnog tkiva daje ženskom tijelu karakterističan oblik. Dok se kod muškaraca masno tkivo nakuplja pretežno na trbuhu, kod žena je ono dominantno prisutno na grudima, bokovima i stražnjici. Na taj način tijelo žene je šire na grudima, suženo u struku i najšire na bokovima („oblik boce Koka-Kole"). Ovakav oblik tijela ima vrlo značajnu ulogu u seksualnoj privlačnosti.
• Mišićna masa kod žena je generalno manja, što im daje nježniji izgled.
• Tjelesne dlake kod žene su koncentrisane pod pazuhom i na stidnici (kod muškarca na licu, trbuhu, oko vanjskih polnih organa, podlakticama i potkoljenicama)
• Kosa žena je gušća i nije sklona ćelavosti
• Dojke žene su mnogo veće od muških, zbog velikih količina masnog tkiva na njima (u kom se za vrijeme trudnoće razvijaju mliječne žlijezde radi stvaranja mlijeka i dojenja nakon poroda). Bradavice na dojkama su veće i ispupčene (kod muškaraca uglavnom ravne).

Sve navedene karakteristike ženskog tijela rezultat su djelovanja estrogena, hormona koji luči jajnik i čije je djelovanje na žensko tijelo jako izraženo u pubertetu, kada tijelo žene i stiče sve navedene karakteristike. Pošto su to karakteristike koje ženu njenom vanjštinom razlikuju od muškarca, a nisu bazirane na razlici u samim polnim organima, nazivaju se sekundarne polne karakteristike.


Unutrašnji polni organi žene su:

• Jajnici
• Materica
• Jajovodi
• Vagina

Jajnici su parni organi, tj ima ih dva, lijevi i desni. Smješteni su sa obje strane materice, oblikom i veličinom podsjećaju na badem. Jajnik je polna žlijezda žene, i ima dvije osnovne funkcije:

• U njemu sazrijeva i svakog mjeseca, od početka puberteta do menopauze (osim za vrijeme trudnoće i, često, dojenja) oslobađa se u pravilu po jedna jajna ćelija (što se zove ovulacija), kako bi mogla biti oplođena, ukoliko dođe do susreta sa spermatozoidima (tj. ako se u tom vremenu desi nezaštićen polni odnos)
• Jajnik luči ženske polne hormone, estrogen i progesteron

Krvarenje za vrijeme menstruacije porijeklom je iz materice.

Jajovodi su parni cjevasti uski organi, koji su jednim krajem pričvršćeni za matericu, i tako povezani sa njenom šupljinom. Kroz drugi kraj, na kome je otvor i koji leži na jajniku, u vrijeme ovulacije u jajovod ulazi jajna ćelija i u njemu se dešava susret između nje i spermatozoida, tj. oplodnja.

Vagina je neparan cjevasti organ, počinje odmah ispod materice tako da se grlić nalazi u gornjem dijelu vagine, a završava se na stidnici, vanjskim ušćem koje komunicira sa vanjskom sredinom. Duga je oko 7-8 cm, i ima slijedeće namjene:

• U nju prilikom polnog odnosa ulazi penis i vrši izbacivanje sjemene tečnosti (ejakulacija)
• Kroz nju u porodu prolazi beba na putu iz materice prema vanjskoj sredini.
• Kroz nju izlazi menstrualna krv iz materice napolje.
  
  

Vanjski ženski polni organi jednim imenom zovu se stidnica (vulva). U njih spadaju:

• Velike i male usne vagine, dva parna kožna nabora koja prekrivaju vanjsko ušće vagine (ali ga ne zatvaraju, tako da njihovim razmicanjem vagina ima komunikaciju sa vanjskom sredinom). Između lijeve i desne male usne prije prvog seksualnog odnosa razapeta je kožna opna, koja se zove himen ili djevičnjak. Na himenu se normalno nalazi jedan ili više otvora za izlazak menstrualne krvi iz vagine. Prilikom prvog prodora penisa (ili nekog drugog dijela tijela ili predmeta) u vaginu, dolazi do raskidanja himena.
• Venerin brijeg, dio ispred velikih usana, obrastao dlakama.
• Vanjsko ušće mokraćne cijevi, kroz koje žena mokri, nalazi se ispred ušča vagine, ispod malih usana
• Klitoris (dražica), mali neparni organ, obično manji od pola centimetra, čijim dodirivanjem se izaziva seksualno uzbuđenje kod žene. Nalazi se ispred vanjskog ušča mokraćne cijevi (ili iznad, kada žena leži). Podraživanje klitorisa najefektnije se postiže ručno (sama žena ili njen partner/partnerka) i oralno.